Poliklinika Doctus Ados

NATAŠA ČIČIN-ŠAIN

mag.reha.edu (ex. defektolog)
Diplomirani terapeut igrom
Certificirani ADOS dijagnostičar (Oxford)
Certificirani Bayley dijagnostičar (London)

Provodi procjenu i opservaciju razvoja djece predškolskog  i školskog uzrasta te primjenjuje ADOS mjerni instrument za procjenu povezanosti sa spektrom autizma.

Diplomirala na Fakultetu edukacijske rehabilitacije u Zagrebu. Nekoliko godina živjela u U.K. gdje je radila u školi za djecu s teškoćama u razvoju (Sunshine House School-London, New College Worcester-Worcester te Montessory Nurcury-London). Dugi niz godina radila u osnovnoj školi kao defektolog (magistar edukacijske rehabilitacije). 

Suosnivačica je Kabineta za razvojnu podršku Korneo. Dugogodišnja je članica komisija za upis djece u prvi razred. U Oxfordu je završila edukaciju za primjenu mjernog instrumenta ADOS (Autism Diagnostic Observation Schedule) te postala jedna od tek nekoliko licenciranih dijagnostičara u Hrvatskoj. Stručna je suradnica časopisa „Mama i beba“, “Mamino Sunce”, te portala “klinfo.hr”. Majka je dvoje odrasle djece  i vlasnica jednog psa. 

CIJELI ŽIVOTOPIS

POREMEĆAJ AUTISTIČNOG SPEKTRA

Što je to?

To je poremećaj nepoznatog uzroka koji se javlja u ranoj dječjoj dobi a koji se odnosi na područje socijalne interakcije, verbalne i neverbalne komunikacije uz prisutnost suženih i repetitivnih ponavljajućih oblika ponašanja. Zbog različite učestalosti simptoma i različite razine prisutnih poteškoća u svakodnevnom funkcioniranju govorimo o spektru. To znači da će neka djeca i odrasli iz autističnog spektra biti u mogućnosti ovladati aktivnostima svakodnevnog života, dok će drugi zahtijevati značajnu razinu podrške u rastu, razvoju i životu.

Simptomi autizma u ranoj dobi

  • Ne uzvraća osmijeh.
  • Uspostavlja oskudan kontakt očima.
  • Ne odaziva se na ime.
  • Ne razumije ili slabije razumije verbalne upite i naloge.
  • Kasni u razvoju govora
  • Ne pokazuje prstićem.
  • Ne prati ono što mu pokazujete.
  • Ima poteškoća u izražavanju svojih potreba.
  • Ponavlja riječi ili fraze bez jasne komunikacijske funkcije.
  • Neobično je vezano i zaokupljeno predmetima.
  • Jednostavno i stereotipno se igra s predmetima (npr. vrti predmete, slaže ih u niz i sl.).
  • „Neobična“ ponašanja (npr. vrti se u krug, maše rukom ispred očiju, ljuljanje naprijed nazad itd.).
  • Pruža otpor promjeni rutine.
  • Većinu vremena se samozaokupljeno igra.
  • Ne pokazuje interes za zajedničku igru (npr. dodavanje loptom).
  • Pretjerano je aktivno ili pasivno.
  • Ima specifične interese.
  • Reagira neuobičajeno na podražaje iz okoline (npr. poklapa uši, žmiri, pretjerano se uzbudi i sl.).

Ukoliko uočite neke od ovih simptoma potrebno je potražiti savjet stručnjaka kako bi se utvrdio mogući problem i započelo sa adekvatnom terapijom.